Ekonomsko - geografske odlike Španije 
Vrsta: Maturski | Broj strana: 18

Uvod
Starija istorija. Feničani i Kartažani te kasnije Grci od 10. su st. pr. Kr. na i. obali poluotoka osnovali brojne kolonije, a u unutrašnjosti su živjela iberska plemena te od 900. pr. Kr. doseljena keltska plemena. Nakon 218. pr. Kr. Rimljani su postupno osvojili sav teritorij današnje Španjolske (do 19. pr. Kr.), romanizirali ga te pokrstili stanovnike. Nakon 409. onamo su se doseljavali Svevi, Alani i Vandali, a nakon 507. Z. Goti; potonji su osnovali jaku državu sa središtem u Toledu (576.-711.). U međusobne sukobe zapleteni gotski vojni zapovjednici pozvali su 711. u pomoć Maure, koji su za kratko vrijeme uništili njihovu državu, osvojivši veći dio poluotoka. Posljednji vladar iz porodice Omejida, Abd ar-Rahman I. (756.-78S.), u Cordobi je osnovao neovisni emirat (al-Andaluz), Abd ar-Rahman III. uzdigao ga je na rang kalifata (929.), koji se, međutim, u 11. st. raspao na manje državice. Između 1086. i 92. arapski dio Španjolske osvojili su marokanski emiri iz kuće Almoravida, no njih su između 1130. i 63. potisnuli emiri iz porodice Almohada. Pod pritiskom rekonkviste i njihova se država raspala na manje emirate, od kojih se najduže održao emirat Granada (do 1492.).
Rimski akvadukt
Rekonkvista. Pobjedom Asturijaca nad Maurima kod Covadonge (722.) počelo je ponovno osvajanje Iberskog poluoto ka (reconquista), koje je potrajalo do 1492. U s. dijelu polu otoka nastalo je pet samostalnih kršćanskih država, koje su osvajanjima širile svoje teritorije prema J: Asturija-Leon, kasnija Kastilja, na Z Portugal, na I grofovija Barcelona, koja se 1137. s kraljevinom Aragonom povezala u personalnu uniju, te baskijska kraljevina Navarra (od 905.). Kršćanske su vojske početkom 10. st. doprle do rijeke Duero i do sredine 13. st. osvojile velik dio poluotoka.
Među kršćanskim državama najjača je postala Kastilja (kraljevina od 1035.), kojom su od 1369. vladali kraljevi iz porodice Trastamara; ista je porodica od 1420. vladala i Aragonom. Udajom kastiljske kraljice Izabele (1474.-1504.) za aragonskoga kralja Ferdinanda II. (1479.-1516.) nastala je jezgra španjolske države, koja je 1492. Kolumbovim putovanjem u Ameriku počela graditi kolonijalno carstvo. Sporazumom u Tordesillasu (1494.) Španjolska si je osigurala vlast u Srednjoj Americi i u z. dijelu J. Amerike, 1503. priključila si je Napuljsko kraljevstvo, a 1512. j. dio kraljevstva Navarre te postala najveća pomorska velesila onoga vremena.
Habsburgovci. Nakon Ferdinandove smrti rodbinskim je veza ma na prijestolje došao njegov unuk, Habsburgovac Karlo I. (1516.-56.), koji je ujedno bio njemački car Karlo V. Za vlada vine njegova sina Filipa II. (1556.-98.) Španjolska je dosegnu la vrhunac jer je obuhvatila još Nizozemsku, Milano, Napuljsko kraljevstvo i Siciliju, a između 1580. i 1640. i Portugal s nje govim kolonijama, no potom je počela propadati. Godine 1581. odcijepile su se nizozemske s. provincije, 1588. Englezi su uništili španjolsku »nepobjedivu armadu«, 1640. odcijepio se Portugal, a Pirenejskim mirom (1659.) Francuska je preuze la vodeću ulogu u Europi. Nakon smrti posljednjega španjol skog Habsburgovca Karla II. (kralj 1665.-1700.), buknuo je Rat za španjolsku baštinu (1701.-14.), u kojem je prijestolje zadobio Filip V. (kralj 1700.-24. i 1724.-46.) iz porodice Burbona, unuk francuskoga kralja Luja XIV. U ratu je Špa njolska izgubila Nizozemsku, Milano, Napuljsko kraljevstvo, Sardiniju i Gibraltar. Godine 1793., zajedno s Austrijom, Prus kom i Vel. Britanijom, započela je rat protiv revolucionarne Francuske, ali je nakon poraza sklopila s njom mir (1796.) te su kasnije zajedno stupile u rat protiv Vel. Britanije (poraz u pomorskoj bitki kod Trafalgara, 21.10.1805.).

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]